Dimnjaci

Dimnjak je prisutan od vremena kad je čovjek počeo graditi nastambe, kada je napustio pećinu kao svoje obitavalište i kada se počeo služiti vatrom, a kao element konstrukcije zgrade po svom značaju i funkciji predstavlja jedan od njezinih najvažnijih dijelova.

Potvrdu značaja dimnjaka, daje činjenica da je gotovo nezamislivo vidjeti zgradu bez dimnjaka, koji predstavlja važan dio u oblikovanju i estetskoj kompoziciji zgrada. Kad se tome pridruži funkcija dimnjaka u zgradi, tada se još više  može naglasiti njegov značaj.

Dimnjaci, po svojoj definiciji, predstavljaju vertikalne kanale u zgradi izrađene od nezapaljivog i nesagorivog materijala za odvod plinova, koji nastaju sagorijevanjem krutog, tekućeg ili plinovitog goriva u jednom ili više ložišta.

Djelovanje dimnjaka u odvodu plinova od sagorijevanja temelji se na razlici težine toplih plinova u dimnjaku i hladnog vanjskog zraka, kao i na razlici tlaka koji je prisutan u kanalu dimnjaka i vanjskog atmosferskog tlaka. Navedeno omogućava transport plinova od sagorijevanja u atmosferu, što se u praksi zove vučenje dimnjaka.
Prema smjeru strujanja plinova u dimnjaku razlikuju se 3 stanja: propuh, zastoj, protupropuh.

Propuh - je vertikalno strujanje plinova u dimnjaku. Jakost propuha ovisi o razlici temperature između plinova u dimnjaku i vanjskog zraka, o visini  dimnjaka, o otporu koji nastaje trenjem plinova o stjenke dimnjaka, te o razlici atmosferskog pritiska na ulaz u dimnjak i izlazu iz njega. Ako se plinovi u dimnjaku rashlade pristupom hladnog traka dolazi do kondenzacije pa stup dima postaje teži te dolazi do otežanog propuha. Zbog toga se danas dimnjaci  rade s odgovarajućom izolacijom. Kod ložišta na kruta goriva propuh mora bit veći nego kod plinskih ložišta.
Zastoj - je stanje mirovanja u dimnjaku koje nastaje kad nema razlike u težini između plinova i vanjskog zraka ili kad je pritisak vjetra na grlo dimnjaka toliki, da snaga uzgona dimnjaka nije dovoljna za istiskivanje plinova iz dimnjaka.

Protupropuh - nastaje u dimnjaku, ako zbog jačeg pritiska vjetra na grlo dimnjaka, nepovoljnog zračnog pritiska, vanjski zrak ulazi kroz grlo dimnjaka i potiskuje plinove iz ložišta u prostoriju. Protupropuh se javlja u slučaju kada je dimnjak niži od sljemena krova ili kad vjetar udara u neku višu zapreku iza dimnjaka ( zgrade, drveće i sl.) pa oko dimnjaka nastaje predtlak.
Uzgon dimnjaka (jačina i brzina propuha) ovisi o korisnoj visini dimnjaka i veličini poprečnog presjeka dimovodnog kanala.
Važan čimbenik prilikom izrade dimnjaka je pravilno dimenzioniranje dimovodnog kanala koje mora biti usklađeno s odabranom vrstom ložišta te da ugradnju dimnjaka prepustite stručnoj osobi.

Dimnjaci prema poprečnom presjeku dijele se na okrugle, kvadratne i pravokutne, a prema materijalu iz kojih su izrađeni dijele se na:
• dimnjake od obične ili šamotne opeke
• dimnjake troslojni s keramičkom ili šamotnom cijevi
• dimnjake sa metalnim dimovodnim cijevima

Dimnjake prema funkciji dijele se na:
• dimnjake za pojedinačna ložišta
• dimnjake za centralna loženja
• tvorničke i industrijske dimnjake

Prema današnjim saznanjima, najpovoljniji i najisplativiji su troslojni dimnjaci, kako obzirom na funkcioniranje tako i u termičkom pogledu, toplinskoj izolaciji, stabilnosti i mogućnošću korištenja visokokaloričnog goriva. Troslojni dimnjaci sastoje se od  dimovodne cijevi okruglog presjeka, toplinske izolacije i obloge.

Dimovodne cijevi od nehrđajućeg  čeličnog lima pogodne su kod dimnjaka koji  nemaju ravnu vertikalu, odnosno imaju pregibe kao i za sanacije starih dimnjaka.

Montaža dimnjaka

Zidanje dimnjaka